RAZGOVORNI PRIRUČNIK – РОЗМОВНИЙ ПОСІБНИК

0
889

Dana 23. ožujka 2022. putem ZOOM platforme održan je radni sastanak Tima za krizna stanja kojeg su sazvali SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Članovi Tima za krizna stanja ispred HSUTI-a su Predsjednica Jozefina Kranjčec i stručna suradnica Sofia Pavlešin Pintarić koja je ujedno i prisustvovala sastanku.

Cilj sastanka bio je uspostava zajedničke strukturirane koordinacije predstavnika državne vlasti, Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, UNHCR-a te saveza i udruga osoba s invaliditetom.

U uvodnim izlaganjima Anka Slonjšak, Pravobraniteljica za OSI i Marica Mirić, dopredsjednica SOIH-a, predstavile su dosadašnje aktivnosti i planove djelovanja vezano za pomoć i podršku raseljenim osobama iz Ukrajine.

Na sastanku su usvojeni brojni zaključci, u nastavku navodimo značajnije:

1.      Prva kontaktna točka na koju se trebaju javiti raseljene osobe radi dobivanja identifikacijskih dokumenata su prihvatni centri, odnosno MUP, a za prava iz sustava socijalne skrbi CZSS u mjestu boravka.

2.      Uspostavljena mrežna stranica ”Hrvatska za Ukrajinu” (poveznica: https://hrvatskazaukrajinu.gov.hr/) ocijenjena je kao iznimno informativna. Obuhvaća sve korisne informacije za raseljene osobe iz Ukrajine a koje obuhvaćaju područja prava i obveza osoba pod privremenom zaštitom, smještaja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, zapošljavanja i rada, obrazovanja.

3.      Upitnik koji se popunjava prilikom ulaska u RH potrebno je dostaviti Pravobraniteljici za OSI radi usklađivanja u cilju bržeg i lakšeg ostvarivanja prava, zadovoljavanja potreba i sagledavanja njihovih specifičnosti, ali i dobivanja informacija za raseljene osobe s invaliditetom koje se ne smješta u prihvatnim centrima, nego u privatnom smještaju.

4.      Informacija za sve predstavnike saveza i udruga da se svaka posjeta koja se planira raseljenim osobama s invaliditetom koje dolaze iz Ukrajine treba prijaviti i koordinirati sa civilnom zaštitom.

5.      Prava raseljenih osoba iz Ukrajine aktivirana su Direktivom Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, a prikazana su na mrežnoj stranici ”Hrvatska za Ukrajinu”. RH je odobrila privremenu zaštitu sljedećim kategorijama raseljenih osoba, koje su napustile Ukrajinu od 24. veljače 2022. godine: 1) državljanima Ukrajine i članovima njihovih obitelji, 2) osobama bez državljanstva i državljanima ostalih trećih zemalja, koji su u Ukrajini uživali međunarodnu ili istovjetnu nacionalnu zaštitu i članovima njihovih obitelji koji su u Ukrajini imali odobren boravak na dan 24. veljače 2022. godine, te 3) državljanima ostalih trećih zemalja koji su u Ukrajini imali važeći stalni boravak na dan 24. veljače 2022. godine sukladno ukrajinskim propisima i koji se ne mogu vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla u sigurnim i trajnim uvjetima.

Obzirom na problem nepoznavanja ukrajinskog jezika i pisma, te povećanu potražnju za prevoditeljima ukrajinskog jezika, HSUTI je organizacijski podržao Društvo za ukrajinsku kulturu koje je izradilo je Razgovorni priručnik.

Iz Predgovora: ”…Naime, u otežanim okolnostima zbog velikog angažmana i onako nedostatnog broja stručnih ukrajinsko-hrvatskih lingvista, te pod opterećenjem potrebe za brzim rezultatom, aktualnost priručnika je najveća upravo na početku boravka ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj, a nadalje će potreba za njim opadati jer će hrvatski jezik naučiti na tečajevima ili pak u spontanim komunikacijama. Zato, ovaj priručnik nije profiliran da bude jezični udžbenik, već razgovorni priručnik.

Strukturno, Priručnik je podijeljen na posebne trostupčane dijelove:

– Za ukrajinskog korisnika, 1 – ukrajinski, 2 – hrvatski prijevod, 3 – ukr. ćirilična transliteracija i transkripcija.

– Za hrvatskog korisnika, 1 – hrvatski, 2 – ukrajinski prijevod, 3 – hrv. latinična transliteracija i transkripcija. Dok je hrvatska latinična transliteracija u određenoj mjeri standardizirana, s ukrajinskom ćiriličnom transliteracijom je bilo poteškoća, te je odabran fonetski pristup. Naravno, transliteracije su dane s pretpostavkom da bi bez njih dijelu korisnika priručnik bio teško uporabiv…”

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom, u suradnji s Društvom za ukrajinsku kulturu online postavlja Razgovorni priručnik u digitalnom formatu kojeg je moguće pogledati i pohraniti sa sljedeće poveznice