X. Međunarodna naučno-stručna konferencija Unapređenje kvalitete života djece i mladih
Od 21. do 23. lipnja 2019. u Istanbulu se održala X. Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. Tiskan je tematski zbornik znanstvenih, preglednih i stručnih radova autora koji su sudionici Konferencije.
HSUTI je na Konferenciji predstavljala Predsjednica Saveza Jozefina Kranjčec. U drugom dijelu tematskog zbornika objavljen je izvorni znanstveni rad „Unapređenje kvalitete života djece i odraslih osoba s tjelesnim invaliditetom – uloga nevladinog sektora u razvoju socijalnih usluga u zajednici.“ Koautori rada su prof. dr. sc. Natalija Lisak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Predsjednica HSUTI-a Jozefina Kranjčec te djelatnik HSUTI-a Luka Keller. Rad se nalazi na stranicama 337.-348. drugog sveska tematskog zbornika. Prenosimo iz apstrakta rada:
„Usvajanjem ključnih međunarodnih dokumenata u području zaštite prava osoba s invalditetom, kao što je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (UN, 2006) te Strategija Vijeća Europe za osobe s invaliditetom 2010-2020 (Europska komisija, 2010) te drugih suvremenih standarda, Republika Hrvatska se opredijelila za unapređenje kvalitete života i neovisan život u zajednici za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. U ovome istraživanju provedena je analiza potreba i potencijala udruga članica HSUTI-a kao pružatelja socijalnih usluga u zajednici. Oblikovan je i proveden Upitnik o realizaciji nacionalnih stratešjih planova u području invaliditeta i potrebama udruga. Upitnik je ispunilo 27 (52%) od 52 udruge članice saveza. Prema rezultatima, udurge očekuju veću uključenost i potporu lokalne zajednice u sljedećim područjima: sudjelovanje u osiguravanju boljih i pristupačnijih usluga javnog prijevoza za OSI; sredstva za usluge rane intervencije i uslugu osobnog asistenta; sprečavanje institucionalizacije OSI kroz osigurano organizirano stanovanje uz podršku; poštivanje obveza vezano uz pristupačnost te obveza vezanih uz neovsino življenje u zajednici. Dvije trećine ispitanih smatra kako udruge kreiraju javnu politiku na lokalnoj razini i da trebaju postati dio mreže socijalnih usluga, jer najbolje poznaju potrebe korisnika i uvažaju ih te su ciljano usmjerene na pružanje onih usluga za kojima postoji najveća potreba. Za osiguranje poželjne kvalitete neovisnog življenja važno je osigurati sustavno financiranje pružatelja usluga.“