Pretražite stranicu

Close me

PRIOPĆENJE

 

ZA JAVNOST

 

Diskusija Medium

8. Centar znanja za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom organizirao je Međunarodnu online panel diskusiju „Primjereno stanovanje osoba s invaliditetom u RH i regiji - primjeri dobre i loše prakse“ u okviru kampanje "Je li osobama s invaliditetom u RH primjereno stanovanje lutrija?" koja je pokrenuta s ciljem donošenja odgovarajućeg pravnog okvira za socijalno stanovanje u Republici Hrvatskoj.

Međunarodna online panel diskusija „Primjereno stanovanje osoba s invaliditetom u RH i regiji - primjeri dobre i loše prakse“

Zagreb, 15.studeni, 2021. – na međunarodnoj panel diskusiji „Primjereno stanovanje osoba s invaliditetom u RH i regiji - primjeri dobre i loše prakse“ koja se održala putem ZOOM platforme, 15. studenog 2021. Istaknuto je kako se kroz provedeno istraživanje o stavovima i potrebama u vezi s primjerenim stanovanjem među osobama s invaliditetom, 97,5% osoba s invaliditetom izjasnilo kako smatraju da Republika Hrvatska treba donijeti odgovarajući pravni okvir socijalnog stanovanja, dok se 84,2% osoba s invaliditetom izjasnilo kako su im potrebe djelomično ili nisu zadovoljene s obzirom na visinu prihoda u kućanstvu. 51,1% osoba s invaliditetom navodi kao najčešću prepreku prilikom rješavanja stambenog pitanja preniska pitanja, a 61% ispitanika navodi kako bi im prihvatljiv mjesečni iznos najma bio do 999,99 kn. 66,7% osoba s invaliditetom smatra da Republika Hrvatska treba izgraditi više stanova/kuća za socijalno stanovanje, dok 60,5% osoba s invaliditetom smatra da Republika Hrvatska treba postojeće nekretnine u javnom vlasništvu prenamijeniti za socijalno stanovanje.

Marica Mirić, predstavnica 8. Centra znanja istaknula je kako je situacija iznimno nepogodna, cijene stanova su porasle, a dugi niz godina se pokret osoba s invaliditetom bori za donošenje Zakona o socijalnom stanovanju.

„Krenuli smo na donošenje zakona da bismo uspostavili sustav. Jako se dobro razumijemo u regiji, a ono što je dragocjeno je da smo čuli prijedloge i dobre primjere iz prakse. 8. Centar znanja donositeljima odluka predstaviti ćemo position paper, a održati će se i konferencija za novinare u prosincu. Cijelu sljedeću godinu posvetiti ćemo temi socijalnog stanovanja.“

Marija Borovec, voditeljica Službe za zaštitu osoba s invaliditetom i skrbništvo Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike rekla je kako je socijalno stanovanje ključni dio politika Europske unije. Sam pojam socijalnog stanovanja varira među državama članicama, a nacionalna usporedba je pravi izazov.

„Tema stanovanja se u Hrvatskoj provlači kroz niz zakonskih rješenja, a uz pitanje socijalnog stanovanja veže se i pojam urbane sigurnosti. U pripremi su tri operativna programa EU fondova, a pomoću kojih će se otvoriti mogućnost socijalnih inovacija na lokalnoj i regionalnoj razini.“

Ivana Pintar, ravnateljica Uprave za upravljanje i raspolaganje nekretninama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine rekla je kako se program stambenog zbrinjavanja provodi kroz niz postojećih zakona, a istaknula je Zakon o društveno poticanoj stanogradnji iz 2001. godine, sa kojim je regulirana izgradnja stanova javnim sredstvima. Hrvatska u svom vlasništvu ima stanova, te se oni mogu otkupiti po manjim cijenama od onih tržišnih.

„Za Republiku Hrvatsku bilo bi dobro da se donese cjelovit zakon koji će sve centralizirati na jednom mjestu. Predlažem da se u sljedeću diskusiju na ovu temu uključe predstavnici općina i gradova, a koji god se zakon donosi, postoji potreba za međuresornom suradnjom.“

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan, redoviti profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu rekao je kako je za razliku od Hrvatske, u Austriji ključna tema nakon pandemije – stanovanje. Imamo problema sa stanovanjem u svim slojevima društva, ali i dalje to nije tema javne rasprave te se ona u potpunosti ignorira. O svakom području imamo strategije, jedino je nemamo na području socijalnog stanovanja, a koje je temeljno ljudsko pravo. Ipak, u Zagrebu postoji inovacija, te postoji sustav javnog najamnog stanovanja za mlade obitelji, te bi to mogla biti odskočna daska za budući model socijalnog stanovanja.

„Osobe s invaliditetom su osobe koje su socijalno i stambeno isključene, a socijalna politika dio je demografskog razvoja.“

Ivo Jakovljević, Nacionalni svet invalidskih organizacij Slovenije (NSIOS) rekao je kako je pojam socijalnog stanovanja nepoznat zakonodavstvu u Sloveniji. U Sloveniji termin socijalnog stana zamjenjuje termin neprofitnog stana. Jedini uvjet za dobivanje neprofitnog stana je prijavljen boravak u mjestu u kojem želite zatražiti pravo na stan. Ipak, osobe s invaliditetom su prioritetna skupina te je njihova uspješnost pri dobivanju neprofitnog stana 70%. Cenzus za dobivanje takvog stana je relativno visok – od 2400 Eura pa na više. Ljubljana je nadprosječno uspješna kada govorimo o stambenom fondu i zbrinjavanju te ulaže godišnje 10 milijuna Eura. Državni proračun Slovenije od ukupnog proračuna od 13,5 milijardi Eura, odvaja tek 6 milijuna Eura za stambeni fond. U Sloveniji nema puno novogradnje, osim Ljubljane i još ponekog većeg grada, a niti ne postoje neprofitne organizacije ili zadruge koje bi se bavile sa stambenim zbrinjavanjem.

„Slovenija nije osigurala socijalne stanove, a postoji puno praznih stanova, najam stanova je skup te vidim nužnost da država nešto učini po tom pitanju. Potrebna je veća intervencija države za dugoročnu uspješnu stambenu politiku. Slovenija se inspirira Austrijom, u kojoj se za stambeni fond države prikuplja kroz doprinose poslodavac i radnika u iznosu od 0,5% bruto plaće. Povećanje stambenog fonda nužno je za blagostanje jedne države.“

Zoran Dobraš, predsjednik Koordinacionog odbora invalidnih organizacija Republike Srpske rekao je kako u Republici Srpskoj postoji Zakon o socijalnom stanovanju koji je donesen sredinom 2019. godine te je njime propisano gotovo sve – od nosioca aktivnosti do onog tko koristi stan, kao i budući koraci. Propisani su načini ostvarivanja kao i načini osiguranja sredstava. Problem je što su kriteriji općeniti.

„Ukoliko dva kandidata imaju isti broj bodova, postoji niz skupina koje imaju prednost za dobivanje stana, a osobe s invaliditetom su pri kraju liste prednosti. Može se reći da u Republici Srpskoj imaš prioritet za dobivanje socijalnog stana, ali ga zapravo nemaš.“

Ivanka Jovanović, izvršna direktorica Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom Srbije naglasila je kako u Srbiji imaju bogato iskustvo sa socijalnim stanovanjem.

„Ranije smo imali Zakon o socijalnom stanovanju koji je bio dobar, ali je 2016. godine ukinut, te sada imamo Zakon o stanovanju i održavanju zgrada i on je jedini zakon koji trenutno regulira oblast socijalnog stanovanja. Više se socijalno stanovanje ne spominje na isti način, nego se koriste termini stambene podrške ranjivim skupinama. Temeljna svrha novog zakona je uređenje zgrada, te je njegovim donošenjem došlo do smanjenja prava, a što je u suprotnosti sa međunarodnim pravima i Ustavom Republike Srbije.“

U okviru sadašnjeg zakona osobe s invaliditetom i obitelji u kojima živi osoba s invaliditetom i dalje imaju prednost pri dobivanju stana. Socijalno stanovanje financira se iz proračuna Republike Srbije. Činjenica je da veliki broj socijalnih stanova koriste Romi ili građani koji se nalaze u socijalnoj potrebi, a jedan manji postotak osobe s invaliditetom. Mi ćemo se kao organizacija i nadalje boriti da se vrati stari oblik socijalnog stanovanja, a što smo naveli i u preporukama Odboru za prava osoba s invaliditetom u obliku inicijalnog i alternativnog izvješća o provedbi Konvencije o pravi osoba s invaliditetom, 2015. godine sa posebnim naglaskom na članak 28. i članak 9. koji se odnose na oblike socijalnog stanovanja. Naša preporuka je da se vrati 10% socijalnih stanova namijenjenih osobama s invaliditetom, a kako je to bilo regulirano prijašnjim zakonom.

Aleksandra Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore istaknula je kako je socijalno stanovanje u Crnoj Gori definirano Zakonom o socijalnom stanovanju.

„Nedostatak financijskih sredstava predstavlja jedan od osnovnih izazova za uspostavljanje održivog sistema socijalnog stanovanja. Iz tih razloga Zakonom je predviđeno rješenje kojim će se sistem socijalnog stanovanja razrađivati kroz posebne programe, koje će donositi Vlada Crne Gore, odnosno jedinice lokalne samouprave kroz lokalne programe socijalnog stanovanja, a koji će omogućiti fleksibilnost u planiranju i realizaciji aktivnosti.“

Goran Spasov, Nacionalno vijeće invalidskih organizacija Sjeverne Makedonije rekao je kako Vlada neprestano gradi nove socijalne stanove, ali dodjela na natječajima zavisi u kojoj se kategoriji nalazite. Osobe s invaliditetom ipak ostaju sa strane. Također, stanovi nisu prilagođeni. Postoji i problem visokih troškova prikupljanja dokumentacije potrebne za dobivanje stana, troškovi se penju do 100 Eura, a što je u Sjevernoj Makedoniji trećina prosječne plaće. Skupini socijalno ugroženih i osoba s invaliditetom bez ikakvih prihoda, država daje stan na korištenje i plaća troškove najma i ostale troškove života.

„Potrebno je više kontrole pri davanju stanova u najam, te se vrlo često takvi stanovi iznajmljuju. Također, ne možete podnijeti zahtjev za najam stana kada vi želite, već kada država raspiše natječaj, a znamo da je život nepredvidljiv. Poskupljenje stanova može u budućnosti postati još jedan veliki socijalni problem.“

8. centar znanja zagovara osiguravanje dovoljnog broja primjerenih i pristupačnih socijalnih stanova za zadovoljavanje stambenih potreba svih pojedinaca i skupina koji si stanovanje ne mogu osigurati po tržišnim uvjetima. Također, poziva Vladu RH, regionalne i lokalne vlasti da prepoznaju, podrže i financiraju stambena rješenja za osiguravanje tržišnog i socijalnog stanovanja.

O kampanji „Je li osoba s invaliditetom u RH primjereno stanovanje lutrija?“:

Socijalno stanovanje jedan je od najvažnijih zadataka svake Vlade. Prikladne politike i mjere koje podupiru odgovarajuće stambeno zbrinjavanje presudne su za uravnoteženje i jačanje gospodarskog razvoja stanovanja kako bi čitavo društvo imalo koristi i kako bi se svima osiguralo pristupačno i primjereno životno okruženje, a osobama s invaliditetom neovisno življenje. Mjere koje se poduzimaju moraju biti promišljene, konkretne i usmjerene na ostvarivanje prava na stanovanje u razumnom roku. Republika Hrvatska mora osigurati dovoljno resursa i na prvo mjesto staviti potrebe ugroženih i marginaliziranih pojedinaca ili skupina koje žive u nesigurnim uvjetima stanovanja, osobito osobe s invaliditetom. Cilj kampanje: Donošenje odgovarajućeg pravnog okvira socijalnog stanovanja u Republici Hrvatskoj koji će činiti Zakon o socijalnom stanovanju i Strategija stambene politike RH do 2030.

Ne zaboravimo: primjereno stanovanje je ljudsko pravo, a ne imovina kojom se trguje!

#primjerenostanovanjenijelutrija

Kontakt za medije:

Marica Mirić, predstavnica 8. Centra znanja

Broj mobitela: 091 660 4673

Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">

Snimka zaslona 2021 11 15 131254 Medium

TREĆA SJEDNICA

 

PREDSJEDNIŠTVA HSUTI

1637049509720 Medium

Dana 28. listopada 2021. godine u prostorijama HSUTI-a održana je Treća sjednica Predsjedništva HSUTI, prema predloženom Dnevnom redu.

Sjednici su aktivno prisustvovali Jozefina Kranjčec, Mladen Došen, Damir Brkić, Tomislav Novosel, Irene Ujčić-Rob, Petar Rančić, te Predsjednik Nadzornog odbora Davor Marić.

Sve su točke dnevnog reda odrađene , a sa sjednice postoji Zapisnik.

Intervjuiranje fokus

 

grupe za

 

znanstveno-istraživački

 

projekt ''Dobrobit,

 

pripadnost i društvena

 

pravednost''

 

IMG 20210922 102905

Dana 22. rujna 2021. godine u organizaciji HSUTI-a, Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u prostorijama HSUTI-a, održali smo fokus grupu za znanstveno-istraživački projekt »Dobrobit, pripadnost i društvena pravednost« koji je usmjeren na analizu pojma dobrobiti te pitanja koliko i kako na dobrobit utječe društvena pripadnost.

Fokus grupi prisustvovalo je 8 sudionika osoba s invaliditetom iz udruga članica HSUTI-a koji su tom prilikom iznijeli vlastita iskustva i razmišljanja na teme dobrobiti, pripadnosti i društvene pravednosti.

Rezultati empirijskog istraživanja pridonijeti će spoznaji o tome kakva je društvena pripadost specifičnih društvenih skupina, što je o(ne)mogućuje i koliko je važna za njihovu dobrobit.

IMG 20210922 102845

IMG 20210922 104113

IMG 20210922 102855

mali rgb Okrugli

baza znanja za drustveni razvoj logo final


cz logo

logo

ESI logotip boja veci

 

 

eu logo

Naši partneri

 

mali rgb Okrugli

baza znanja za drustveni razvoj logo final

 

 

cz logo

ESI logotip boja veci

 

 logo

 

MDOMSP LOGO

vlada

 

minRada

 

minZnanosti

 

top Logo

 

  hrzg zg

Grad Zagreb

 

Zagrebačka županija

zagrebZupanija

soih

logoPravobraniteljica

POSI logo Medium

Radno vrijeme

Od ponedjeljka do petka
8.00-16.00
Kontaktirajte nas

Tko je online

Imamo 25 gostiju i nema članova online

HSUTI

Ukoliko želite saznati koja prava i beneficije ostvarujete učlanjenjem vaše udruge u HSUTI kontaktirajte nas

Uštedite vrijeme

Ukoliko želite saznati koja prava i benificije ostvarujete učlanjenje Vaše udruge u HSUTI kontaktirajte nas

Podrška

Ukoliko želite saznati koja prava i benificije ostvarujete učlanjenje Vaše udruge u HSUTI kontaktirajte nas